1. UVOD U TEMU

Na početku radionice nastavnik/voditelj svojim učenicima ukratko opisuje tijek radionice. Učenicima objašnjava cilj radionice, a taj cilj je odgovoriti na nekoliko pitanja:

– Što je zapravo filozofija?

– Zašto ova filozofija traje najmanje 2600 godina?

– Što se dogodilo s filozofijom nakon digitalne revolucije?

– Koja je svrha filozofije u digitalnom svijetu?

– Kako nam filozofija može pomoći u digitalnom svijetu?

Odgovori li (učenik) na sva pitanjakroz radionicu, saznat će o kakvom se digitalnom snu filozofa radi.

2. PRESJEK LEKCIJE

Ova radionica je klasični sokratovski dijalog s poticajem u digitalnom svijetu. Glavni ciljevi ove radionice su:

– pokazati značenje i važnost filozofske rasprave u suvremenom svijetu

– ukazati na važnost razvoja digitalne pismenosti (znati odabrati prave informacije)

– pokazati kako digitalni svijet ima puno važnih filozofskih pitanja koja su usko povezana sa svakodnevnim životom, ali i životom u cjelini

– bilo bi dobro kada bi svaki učenik mogao koristiti svoj mobilni telefon (s internetskom vezom)

– korištenje vještina kritičkog mišljenja u digitalnom svijetu.

Materijali koje treba izdati uključuju: bilo bi dobro da svaki učenik može koristiti svoj mobilni telefon (s internetskom vezom), računalo, projektor i papir za učenike.

Ishodi učenja koji će se postići kroz radionicu:

• razumjeti značenje filozofije u digitalnom dobu

• poboljšati digitalnu pismenost

• usvojiti neke osnovne vještine za selekciju korisnih informacija na internetu

• znati razlikovati korisne od beskorisnih informacija na internetu.

3. RAZRADA LEKCIJE – AKTIVNOSTI RADIONICE

3.1. I. dio: Što je filozofija?

Voditelj pita učenike znaju li što je filozofija, ali on od njih ne traži odgovore već ih upućuje na Google da na internetu pokušaju pronaći što bolju definiciju filozofije. Neka iskoriste sve svoje vještine digitalnog pretraživanja. Učenici imaju pet minuta da pronađu najbolju definiciju filozofije na internetu. Dok učenici istražuju, učitelj pušta glazbu (možete poslušati Eine Sylvesternacht Friedricha Nietzschea, za violinu i klavir (1863.)).

Nakon deset minuta nastavnik potiče učenike da iznesu svoju pronađenu ili kreiranu definiciju filozofije. Učitelj zapisuje tri do pet definicija na ploču ili word dokument. Tu nastavnik otvara raspravu o tome koja je najbolja od zapisanih definicija.

Rasprava neka traje do deset minuta. Nakon deset minuta učenici glasanjem biraju najbolju definiciju. Ostale definicije se brišu, tako da ostaje samo odabrana, tako da će biti vidljiva učenicima do kraja sesije.

3.2. II. dio: Zašto nam treba filozofija u današnjem svijetu?

Nastavnik/voditelj objašnjava učenicima kako su, uz pomoć Googlea, uspjeli definirati što je filozofija. Studenti dobivaju novi zadatak, a to je da utvrde za što je filozofija danas potrebna, odnosno što bi bila svrha filozofije u digitalnom svijetu? Ovog puta učenici imaju samo 5 minuta da ponude svoje odgovore.

Negativni odgovori su zabranjeni. Nakon 5 minuta za razmišljanje, nastavnik otvara raspravu odabirom nekoliko učenika koji će odgovoriti na pitanje: “Koja je svrha filozofije u današnjem digitalnom svijetu?” Nakon rasprave, nastavnik odabire najkorisniji odgovor po vlastitom nahođenju i dopušta studentima da zajedno s njim odluče koja je svrha filozofije u digitalnom svijetu na temelju odabranog primjera..

Neki od odgovora mogu biti:

• Filozofija podupire intelektualni okvir, uključujući i ovaj koji sada doživljavamo.
  • Filozofija preispituje vrijednosti i funkcije digitalnog svijeta.
  • Razmišljajte etički i filozofski o našoj trenutnoj žurbi u prepuštanju donošenja odluka računalima, njihovim vlasnicima i programerima.
  • Informacijska etika (IE se bavi etičkim, pravnim i društvenim aspektima korištenja informacija i informacijskih i komunikacijskih tehnologija).
  • Ponovno promišljanje o vrijednostima u digitalnom svijetu.

3.3. III. dio: Ostvarenje digitalnog sna filozofa

Na početku učenici gledaju kratki film – stimulus:

Scenarij:

Tipičan filozof (brada i sl.) sjedi na klupi i razmišlja. Nekada davno, u antici, filozofi su imali svoje škole. Istraživali su svijet i odgovarali na pitanja o filozofiji prirode. Sa Sokratom su počeli razmišljati o odnosu među ljudima, kako se ispravno ponašati, ali i kako ispravno razmišljati. U srednjem vijeku pokušali su objasniti što je Bog i koji je odnos između filozofije i teologije. U ranom modernom razdoblju razmišljali su o znanosti i koji su pravi znanstveni principi i metode koji će nam olakšati život. Filozofi su razmišljali i o tome kako imati pravednu državu, sretne ljude i što je umjetnost. Razmišljajući tako, filozof je zaspao.

Kada učenici pogledaju film, voditelj ih podijeli u grupe od dva ili tri učenika, koji dobiju zadatak da napišu scenarije u kojima opisuju kraj filozofovog digitalnog sna, u kojem filozof otkriva koji je njegov zadatak u ovom digitalnom dobu. Otkriva što je filozofija i koliko je potrebna danas, kao i u svim drugim vremenima od 640. pr. n. e.

Ukoliko je moguće, neka se napravi mala pauza u radionici kako bi studentima dali zadatak koji moraju obaviti u roku od sedam dana prije nastavka radionice.

Nakon što su učenici izradili kratke scenarije, prezentiraju ih svojim kolegama i nastavniku. Zatim svi zajedno raspravljaju o važnosti koju su pojedini scenariji odredili za filozofiju u digitalnom svijetu. Također biraju najoriginalniji i najbolji scenarij. Najbolji scenarij, ako škola ima novca, može se snimiti.

 4. RASPRAVA

Budući da je ova radionica u potpunosti izgrađena na nizu rasprava, sljedeća pitanja mogu se koristiti za proširenje tema koje su istražene tijekom radionice:

1. Kako bi svijet izgledao da nema filozofije? Da nema neke opće filozofije?

2. Koje je dobre stvari u ljudskoj povijesti prouzročila filozofija?

3. Kako bi svijet danas izgledao bez Interneta?

4. Koliko Internet utječe na ljudsko ponašanje?

5. Što filozofija može učiniti za poboljšanje životnih uvjeta u današnjem digitalnom svijetu?

6. Kakav bi svijet bio kada bi filozofska misao odjednom nestala?

7. Koje su glavne teme o kojima filozofija danas može i mora raspravljati?

8. Može li nam digitalni svijet pomoći da ispunimo svoje snove?

5. DODATNI IZVORI

• Online article “Philosophy and Digitization: Dangers and Possibilities in the New Digital Worlds” [https://www.degruyter.com/document/doi/10.1515/sats-2021-0006/html?lang=en]
• Online article “The Fourth Revolution: Philosophy to Survive in the Digital Age”

[https://www.bbvaopenmind.com/en/humanities/beliefs/the-fourth-revolution-philosophy-to-survive-in-the-digital-age/]

• Online article “Unit information: Philosophy in the Digital Age in 2020/21” [https://www.bris.ac.uk/unit-programme-catalogue/UnitDetails.jsa?ayrCode=20%2F21&unitCode=PHIL30132]
• Book: Soames, S. The World Philosophy Made: From Plato to the Digital Age Princeton University PressOnline, 2019
• Online article “Socrates As A LifeLong Learner In A Digital Age” [https://elearningindustry.com/lifelong-learner-in-a-digital-age-socrates/]
• Paper “”Socratic Questioning” is the Way the World Functions Now” [https://www.mintcopy.com/content-marketing-blog/socratic-questioning-is-the-way-the-world-functions-now]
• Ep. “Socrates” (dubbed) – Animated…Philosophers” [https://www.youtube.com/watch?v=Sk0oSfivOyc]

6. ANNEX

Sleep and Dreaming: Do You Dream Every Night? And Other Fascinating Facts About Dreams, By Kendra Cherry October 02, 2022 (Medically reviewed by Claudia Chaves, MD)[1]

Otprilike jednu trećinu života provedemo spavajući – i za to vrijeme sanjamo. Postoje mnoge teorije koje objašnjavaju zašto sanjamo, ali istraživači još uvijek ne znaju sa sigurnošću. Neki vjeruju da snovi imaju simbolično značenje, dok drugi vjeruju da se odnose na budni život.

Ono što znanstvenici znaju je da gotovo svi sanjaju svaki put kad spavaju, a ti snovi mogu biti fascinantni, uzbudljivi, zastrašujući ili jednostavno čudni. Evo 10 stvari koje trebate znati o snovima.

Sanjamo svaki dan

Mozak je aktivan cijelu noć. Moždana aktivnost u prednjem i srednjem mozgu posebno je intenzivna tijekom sna s brzim pokretima očiju (REM), kada sanjamo. I odrasli i bebe sanjaju oko dva sata po noći, čak i ako se toga ne sjećaju. Zapravo, istraživači su otkrili da ljudi obično imaju nekoliko snova svake noći, a svaki obično traje 5 do 20 minuta.

Zaboravljamo većinu snova

Zaboravljamo do 95% svih snova ubrzo nakon buđenja. Prema jednoj teoriji o tome zašto je snove tako teško zapamtiti, promjene u mozgu tijekom sna ne podržavaju obradu i pohranjivanje informacija potrebnih za formiranje sjećanja.

Skeniranje mozga spavača pokazalo je da su frontalni režnjevi – područje koje ima ključnu ulogu u formiranju pamćenja – neaktivni tijekom REM faze spavanja, faze u kojoj se snovi događaju.